Prijedlog tehničkih izmjena u procesu sprovođenja izbora u BiH

U susret izborima naredne godine, a s ciljem osiguranja regularnih izbora i transparentnog izbornog procesa operisanog od tumora BiH zvanog izborni inžinjering, Bosanska stranka predlaže sljedeće tehničke izmjene u procesu sprovođenja izbora u BiH:

1) Uvođenje elektronske platforme za mobilne uređaje (sisteme Android i iOS istovjetno) koje će koristiti posmatrači na izborima.

Ova elektronska platforma, koja nije preskupa za izvesti, bi bila glavni alat posmatrača za osiguranje transparentnosti izbornog procesa. Posmatrači bi u aplikaciju unijeli lokaciju, odnosno broj izbornog mjesta na kojem se nalaze te potom upisivali brojčano svaki put kada jedan građanin pristupi glasanju (bude prozvan imenom i prezimenom). Ti podaci bi se slali na centralni server koji bi putem web stranice u realnom vremenu očitavao tačnu izlaznost po pojedinačnim izbornim mjestima. Isto bi se moglo raditi i prilikom brojanja glasova. Na taj način javnost i političke organizacije mogu pratiti izlaznost na izbore u realnom vremenu putem web stranice za posmatrače i reagovati u slučaju pojave neobičnih pojava (prevelika izlaznost u vremenu kad nije očekivana, povećan broj neregularnih listića nakon glasanja, i slično).

2) Uvođenje obaveznog video nadzora sa linkom za prenos slike uživo za kritična glasačka mjesta (mjesta sa velikim brojem glasača).

U cilju sprečavanja izbornog inžinjeringa na glasačkim mjestima gdje je registrovan veliki broj glasača predlaže se postavljanje video kamere koja bi linkom bila povezana sa centralnim serverom i omogućavala javnosti da uživo prati izborni proces (poštujući demokratsko načelo tajnosti glasanja). Na taj način mogla bi se pratiti izlaznost i ti podaci upoređivati sa konačnim procentom izlaznosti, koristiti u dokazne svrhe, omogućiti praćenje brojanja i spriječiti eventualnu krađu glasova. U kombinaciji sa elektronskom platformom za posmatrače o podacima izlaznosti i faktički video dokaz o broju građana koji su pristupali glasačkom mjestu u toku dana te upoređujući te podatke, to bi činilo neoboriv dokaz za dokazivanje eventualne neregularnosti na pojedinim glasačkim mjestima.

3) Uvođenje bar koda za glasačke listiće.

Svaki glasački listić bi imao jedinstven bar kod koji ne bi bio povezan sa građaninom koji je taj listić dobio. Moment prije nego član biračkog odbora preda listić građaninu on ga skenira skenerom koji očita bar kod na glasačkom listiću. Očitani kod registruje da je jedan (taj) glasački listić predan za glasanje te se taj podatak šalje na centralni server koji očitava taj podatak. Time bi se pratio broj izdatih glasačkih listića građanima i spriječilo da se naknadno koriste listići za lica koja nisu izašla na glasanje na način da bi posmatrači posmatrali intenzitet izdavanja glasačkih listića. Ukoliko primjete neočekivano velik broj izdavanja (skeniranja) listića u određenom vremenskom periodu to može biti indikator izbornog inžinjeringa ukoliko je inače slaba posjeta na tom glasačkom mjestu. Također, ukoliko bi se listić skenirao nakon zaključivanja glasanja to bi bio indikator izbornog inžinjeringa i bio bi povod da posmatrači adekvatno reaguju.

Ova tri metoda u kombinaciji bi u velikoj mjeri otežala izborni inžinjering i omogućila stvaranje konkretnih materijalnih dokaza o mogućim prevarama na izborima. Ova rješenja mogu podići cijenu izbora, ali uvođenje elektronskih izbora bi u svakom slučaju dalo isti efekat, tako da bi ovo prelazno rješenje opravdalo svoju cijenu s obzirom da bi omogućilo fer i zakonite izbore.

17. maj 2021. godine.